Prijedlozi i Teme
Na ovoj stranici pronaći ćete sažet opis svih prijedloga i odgovarajućih konkretnih mjera Konferencije. One slijede redoslijed devet tema Konferencije o budućnosti Europe.
Za odabir teme kliknite na izbornik s desne strane. Prvo će se prikazati prijedlozi za svaku temu, nakon čega slijedi sažet opis odgovarajućih mjera.
9. Obrazovanje, kultura, mladi i sport
• Obrazovanje
• Pitanja koja se odnose na europsku mladež
• Kultura i razmjene
• Sport
Obrazovanje: integrirano, otporno na promjene u budućnosti i jednako Na plenarnoj skupštini predložena je koordinacija obrazovnih programa EU-a, uz poštovanje nacionalnog i lokalnog sadržaja. Mora se osigurati jednakovrijednost diploma i priznavanje stručnih diploma, neformalnog učenja i razdoblja učenja u inozemstvu, među ostalim s pomoću certificiranih minimalnih standarda u ključnim predmetima. Građani se moraju obrazovati o demokraciji, vrijednostima i povijesti EU-a putem zajedničkog modula građanskog odgoja. Posebna organizacija EU-a mora koordinirati tečajeve medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja kako bi se suzbijale lažne vijesti. Školski kurikulumi moraju uključivati „meke vještine", kao što su slušanje i dijalog, otpornost, samostalno učenje i usmjerenost na rezultate.
Svi bi trebali učiti o okolišnoj održivosti i njezinoj povezanosti sa zdravljem, a biološku raznolikost učiniti obveznom temom. Trebala bi postojati potpora za osposobljavanje nastavnika u području kreativnih i najsuvremenijih metoda poučavanja. Prioritet mora biti pristup hardveru i širokopojasnoj povezivosti kako bi se zadovoljile obrazovne potrebe sve djece. Trebalo bi uvesti zajedničke nastavne materijale EU-a, npr. u područjima klimatskih promjena, održivosti i digitalizacije.
Mladi: potpora u radnom životu i socijalnoj zaštiti te ocjena učinka zakonodavstva EU-a na mlade Mladi bi trebali biti više uključeni u donošenje odluka, npr. u okviru panela građana i građanki u kojima sudjeluju djeca u dobi od 10 do 16 godina. Europski predstavnici mogli bi se sastajati s đacima u školama, dok bi se ocjena učinka na mlade na razini EU-a trebala primjenjivati na cjelokupno novo zakonodavstvo i politike EU-a. Moglo bi se razmotriti da na izborima za Europski parlament mogu glasovati osobe od 16 godina naviše, a nacionalne stranke trebale bi na europske izborne liste stavljati mlađe kandidate. Učenici (počevši od 12 godina) moraju u okviru formalnog obrazovanja moći sudjelovati kao promatrači u posjetima profitnim i neprofitnim organizacijama. Više sredstava EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU trebalo bi namijeniti Europskoj garanciji za mlade. Mladi za stažiranje i rad moraju dobivati pravednu naknadu, čime bi se stalo na kraj minimalnim plaćama za mlade i zabranilo neplaćeno stažiranje izvan formalnog obrazovanja.
Trebalo bi osigurati pristup mladih socijalnoj zaštiti i cjenovno pristupačnom stanovanju, a „odljev mozgova" mora se spriječiti uz pomoć financijskih sredstava EU-a. Utjecaj na obrazovanje, rad i mentalnu dobrobit mladih trebalo bi smanjiti detaljnim planovima za mlade u slučaju kriza (npr. zdravstvenih kriza ili rata).
Kultura: poticanje identiteta EU-a i jačanje raznolikosti Potrebno je ojačati kulturu razmjene, europski identitet i europsku raznolikost. Putovanja i profesionalnu mobilnost trebalo bi proširiti na lokalne predstavnike, a mogućnosti razmjene trebale bi biti dostupne svima. Trebalo bi razmotriti nove elemente postojećih programa EU-a za razmjenu i mobilnost (kao što su civilna služba u okviru Europskih snaga solidarnosti i kulturne propusnice u okviru inicijative DiscoverEU). Potrebno je staviti veći naglasak na višejezičnost od rane dobi, a manjinski i regionalni jezici trebali bi biti bolje zaštićeni preko imenovane institucije EU-a radi promicanja jezične raznolikosti. Poznavanje još jednog jezika EU-a trebalo biti obvezno, počevši od osnovne škole, kao i poučavanje jezika susjedne države članice u prekograničnim područjima, a trebao bi postojati i standard koji se može certificirati na engleskom jeziku.
Dan Europe (9. svibnja) trebao bi postati državni praznik diljem EU-a, trebalo bi uspostaviti inicijative za zaštitu i proslavu europske kulturne baštine, a stručnjaci u tom području trebali bi biti zaštićeni pravom EU-a, posebno u svim budućim krizama.
Sport: osiguravanje zdravog života, promicanje raznolikosti, jačanje europskog identiteta Sport bi u EU-u trebao doprinijeti obrani vrijednosti EU-a (rodna ravnopravnost, pravednost i uključivost), zdravom načinu života i zdravom starenju te slavljenju europske raznolikosti. Trebalo bi posvetiti više pozornosti i namijeniti više potpore lokalnom i tradicionalnom sportu te amaterskom sportu. Predloženo je i da se sport koristi kao prilika za promicanje europskog identiteta, i to organiziranjem većeg broja sportskih događanja unutar EU-a, stvaranjem sportskih timova EU-a i prikazivanjem obilježja EU-a na sportskim događanjima.