Prijedlozi i Teme

Na ovoj stranici pronaći ćete sažet opis svih prijedloga i odgovarajućih konkretnih mjera Konferencije. One slijede redoslijed devet tema Konferencije o budućnosti Europe.

Za odabir teme kliknite na izbornik s desne strane. Prvo će se prikazati prijedlozi za svaku temu, nakon čega slijedi sažet opis odgovarajućih mjera.

7. Europska demokracija

Prijedloga
• Informiranje i sudjelovanje građana te pitanja koja se odnose na mlade (1)
• Informiranje i sudjelovanje građana te pitanja koja se odnose na mlade (2)
• Demokracija i izbori
• Postupak donošenja odluka u EU-u
• Supsidijarnost

Informiranje i sudjelovanje građana te pitanja koja se odnose na mlade: Kako bi se pojačalo sudjelovanje građana u europskoj demokraciji i osiguralo da se njihov glas čuje u svakom trenutku, na plenarnoj skupštini Konferencije predloženo je poboljšanje informacija koje im se pružaju stvaranjem službene internetske stranice na kojoj će se sažeto prikazati kako mogu sudjelovati u demokratskim odlukama, digitalne platforme za razmjenu ideja, pitanja i stajališta građana te mobilne aplikacije na kojoj će politike EU-a biti predstavljene na jasnom jeziku. Potrebno je redovito organizirati skupštine građana čiji bi ishod institucije trebale uzimati u obzir. Kako bi se interesi mladih odrazili u zakonodavstvu, trebalo bi provesti procjenu učinka cjelokupnog zakonodavstva EU-a o mladima. Na plenarnoj skupštini također se pozvalo na minimalnu razinu obrazovanja o EU-u, kako u školama tako i preko organizacija civilnog društva. EU mora dodatno podupirati civilno društvo te slobodne, pluralističke i neovisne medije. Jedan od prioriteta mora biti i zaštita novinara te borba protiv dezinformacija i vanjskog upletanja.

Demokracija i izbori: Na plenarnoj skupštini Konferencije istaknuto je da bi, u svrhu jačanja europske demokracije, EU prvo trebao ojačati zajedničke demokratske vrijednosti na svojim granicama kako bi mogao promicati svoj demokratski model u vanjskim zemljama. Kako bi se poboljšao demokratski element EU-a, Europski parlament trebao bi imati pravo organizirati referendume na razini EU-a. Izborni zakon EU-a trebalo bi izmijeniti kako bi se uvela lista na razini Unije za izbor nekih zastupnika i osiguralo da svi građani mogu sudjelovati u glasovanju. Predsjednika Komisije trebalo bi birati izravno ili primjenom sustava vodećih kandidata. Na plenarnoj skupštini predloženo je i da se Europskom parlamentu dodijele veća prava, uključujući pravo na zakonodavnu inicijativu i pravo na odlučivanje o proračunu EU-a.

Postupak donošenja odluka u EU-u: Plenarna skupština Konferencije poručila je da EU mora poboljšati svoju sposobnost djelovanja. U tu bi svrhu o svim pitanjima o kojima Vijeće odlučuje jednoglasno trebalo odlučivati kvalificiranom većinom, uz iznimku pristupanja novih država članica i izmjena temeljnih načela EU-a. Kako bi se poboljšala transparentnost donošenja odluka, sastanci Vijeća i Europskog parlamenta trebali bi se emitirati na internetu. Kako bi se postigla bolja razina odgovornosti, trebalo bi ojačati pravo Europskog parlamenta na istragu. Kako bi EU postao razumljiviji, nazivi institucija EU-a mogli bi se promijeniti tako da budu slični nazivima nacionalnih institucija. Trebalo bi ponovno otvoriti novu raspravu o donošenju ustava EU-a.

Supsidijarnost: Na plenarnoj skupštini istaknuto je da je supsidijarnost ključno načelo za funkcioniranje EU-a. Stoga se predlaže da se nacionalnim parlamentima i regionalnim parlamentima koji imaju zakonodavne ovlasti omogući predlaganje zakonodavnih inicijativa na europskoj razini. Odboru regija trebalo bi dati veću ulogu u institucijskoj strukturi EU-a, a socijalne partnere i organizirano civilno društvo trebalo bi bolje uključiti u postupak donošenja odluka.