Prijedlozi i Teme

Na ovoj stranici pronaći ćete sažet opis svih prijedloga i odgovarajućih konkretnih mjera Konferencije. One slijede redoslijed devet tema Konferencije o budućnosti Europe.

Za odabir teme kliknite na izbornik s desne strane. Prvo će se prikazati prijedlozi za svaku temu, nakon čega slijedi sažet opis odgovarajućih mjera.

4. EU u svijetu

Prijedloga
• Smanjivanje ovisnosti EU-a o stranim akterima u strateškim gospodarskim sektorima
• Smanjivanje ovisnosti EU-a o stranim akterima u području energije
• Utvrđivanje standarda unutar i izvan EU-a u području trgovinskih i investicijskih odnosa
• Utvrđivanje standarda unutar i izvan EU-a u području okolišnih politika
• Donošenje odluka i kohezija unutar Unije
• Transparentnost EU-a i njegovi odnosi s građanima
• EU kao snažan akter na svjetskoj sceni u području mira i sigurnosti
• EU kao snažan akter na svjetskoj sceni u području izgradnje odnosa

Vanjski poslovi, vanjska sigurnost i obrana: U prijedlozima o vanjskoj i sigurnosnoj politici naglašava se da bi EU trebao prestati donositi odluke u području vanjske i sigurnosne politike jednoglasno te umjesto toga prijeći na donošenje odluka kvalificiranom većinom. To je u skladu s višekratnim pozivima Europskog parlamenta koji isto tako želi da Europa reagira brže i odlučnije.

EU mora moći nastupati jedinstveno i djelovati kao istinski globalni akter, pri čemu je ključno ojačati ulogu Visokog predstavnika EU-a. U svojim odnosima s trećim zemljama EU mora dobro iskoristiti svoju kolektivnu političku i gospodarsku moć kako bi potaknuo države, organizacije i pojedince da se pridržavaju njegovih temeljnih načela.

U području obrane i sigurnosti prijedlozi upućuju na promicanje dijaloga i jamčenje mira, uz postojanje oružanih snaga EU-a koje će se koristiti za samoobranu i sprečavanje vojnog djelovanja. Snage bi se mogle rasporediti izvan EU-a samo u iznimnim okolnostima i uz mandat UN-a.

Međunarodna trgovina: U području trgovine predlaže se diversifikacija lanaca opskrbe radi jačanja autonomije Europe u ključnim sektorima. Jedan je od načina za postizanje tog cilja, kao što je navedeno u nekoliko rezolucija Europskog parlamenta, sudjelovanje u ambicioznim trgovinskim pregovorima koje je bolje da EU zaključuje kao jedna stranka, a ne na razini pojedinačnih zemalja.

Trenutačno postoji niz trgovinskih sporazuma u različitim fazama spremnosti s različitim zemljama kao što su Čile, Meksiko, Novi Zeland, Australija i zemlje Mercosura. Kao tijelo zaduženo za nadzor pregovaračkog procesa i sporazuma koji iz njih proizlaze, Parlament često poziva na što transparentnije vođenje tih pregovora, a to je ponovljeno i u prijedlozima radne skupine. Skupina je istaknula i da bi se ratifikacija trgovinskih sporazuma trebala odvijati brže.

Plenarna skupština Konferencije inzistira: da pravila za poduzeća koja se natječu na unutarnjem tržištu moraju biti jednaka i pravedna. Parlament se slaže: zakonodavni prijedlog o stvaranju poštenog tržišnog natjecanja suzbijanjem stranih subvencija na unutarnjem tržištu trenutačno prolazi kroz zakonodavni postupak, dok se postupak za drugi prijedlog kojim bi se poduzećima iz EU-a otvorila strana tržišta javne nabave bliži kraju.

U prijedlozima se uspostavlja snažna veza između vanjske politike, trgovine i europskih vrijednosti te temeljnih europskih ciljeva, koja se temelji na jačanju etičke i okolišne dimenzije trgovinskih i ulagačkih odnosa. Cilj im je povezati međunarodnu trgovinu s mjerama klimatske politike kako bi se osiguralo da se standardi dostojanstvenog rada u potpunosti primjenjuju u globalnim lancima vrijednosti, da se poštuju standardi ljudskih prava i sindikalna prava te da se roba uvozi u EU uz poštovanje ciljeva održivog razvoja. Slično kao što je to predložio i Europski parlament, na plenarnoj skupštini Konferencije predložena je provedba poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima Unije o slobodnoj trgovini. EU je trenutačno u zakonodavnom postupku ažuriranja pravilnika svojeg programa povlaštene trgovine za zemlje u razvoju: slično onome što predlaže Odbor za trgovinu Parlamenta, radna skupina također se zalaže za strože odredbe o uvjetovanosti i učinkovite postupke praćenja i dijaloga sa zemljama koje imaju koristi od tog jednostranog dogovora.

Na plenarnoj skupštini istaknulo se da u vanjskoj i obrambenoj politici i trgovini mora prevladavati multilateralizam, u skladu s glavnim rezolucijama Europskog parlamenta o vanjskoj politici i trgovini.